A maeʻa le susulu o le la i le taeao, ua pogisa ma mālūlū le nofoaga autū mo suʻesuʻega. O iinā, i luma o se monitor tele, na kiliki ai e se inisinia se slide e amata ai le faʻaaliga o le aso i ē na auai: Agaʻi i le Zero Carbon, o le tusitusiga lea na faitauina.
A fua i ata o loʻo faʻaalia, e le o se vaega faʻale-siosiomaga poʻo se konafesi tau le tau. Na maua e le TIME le avanoa i le nofoaga autu mo suʻesuʻega ma atinaʻe e masani ona lilo a Saudi Aramco, o le kamupani tele o suauʻu e sili atu nai lo Exxon Mobil ma Chevron. E ui o loʻo pisi le kamupani tele i fafo atu o le suauʻu i le lalolagi i le pamuina o le suauʻu mata ma faʻatumu i totonu o vaʻa tanker, ae o loʻo faʻaalia leotele lona faʻamoemoe e ausia le leai o se faʻasaʻolotoga o le kaponi i le 2060.
Mo tagata Saudi Arabia, e lua vaetolu o i latou e i lalo ifo o le 35 tausaga, o le suiga o le tau e le o se mataupu mamao. I le taumafanafana, e masani ona oo atu le vevela maualuga i le 120°F. Na saunoa saienitisi o le tau i le tausaga talu ai latou te talitonu o le vevela i Sasaʻe Tutotonu e ono "lamatia ai le ola" i tausaga a sau. "O nei atunuu ua uma ona feagai ma se faalavelave," o le tala lea a Ali Safar, o se tagata suʻesuʻe faaitulagi i le International Energy Agency i Pale. "E iai lo latou paʻu i le taaloga."
O tagata Saudi Arabia e tatau ona tuuaia i le faʻavevela o le lalolagi: Fai mai tagata e puipuia le siosiomaga ua silia ma le 4% o kasa e mafua ai le vevela o le lalolagi ua gaosia e le Saudi Aramco talu mai le 1965. I le pito o le Toafa o Arapi, ua gaosia e Saudi Arabia le tele o le suauʻu—e tusa ma le 267 piliona paelo o suauʻu ua faʻamaonia, e tusa ma le 15 pasene o suauʻu o le lalolagi—talu mai le 1930, ina ua osofaʻia e tagata sauā i Kalefonia se nofoaga e tafe mai ai le suauʻu, ma liua ai le malo o ituaiga i se nofoaga e malosi ai le suauʻu i le lalolagi atoa.
I le silia ma le 80 tausaga mulimuli ane, e leʻi mou atu lava le pule a Saudi Arabia i le lalolagi o le suauʻu. E tusa ma le 11 miliona paelo o le suauʻu e gaosia i le aso - e tusa ma le tasi vaesefulu o le gaosiga a le lalolagi - ma e silia ma le 7 miliona paelo e faʻatau atu i maketi faavaomalo, ma maua ai ni tamaoaiga tetele mo sui o le aiga tupu ma lana kamupani e anaina e le setete. O Saudi Aramco, o ana tupe mama na siʻitia i le tusa ma le $110 piliona i le tausaga talu ai.
Peita’i, o lo’o fa’amata’u mai nei se fa’alavelave fa’alelalolagi i le tulaga taua o Saudi Arabia ina ua mavae tausaga o gaosiga e maua ai tupe mama. Toetoe lava o atunu’u uma ua folafola atu e fa’aitiitia lo latou fa’aaogaina o suau’u fa’alenatura, o le puna sili lea ona tele o kasa e fa’avevela ai le lalolagi. E mafai ona o’o atu ai lenei mea i le suiga tele o le malosi talu mai le amataga o le vaitaimi o ta’avale i le silia ma le seneturi talu ai. O le fesili mo Saudi Arabia pe mafai ona auai i le taua fa’alelalolagi e fa’asaga i suiga o le tau a’o tumau pea le lalolagi o le suau’u o se malo malosi, pe o lona gafatia e fa’alauteleina lona tamaoaiga e ‘ese mai le so’ona fa’alagolago i le suau’u ua tuai tele, pe o se isi lava auala e fa’amaonia ai o ia lava o se folafolaga tautala. faitio. .
Afai e aoga le taaloga a Saudi Arabia, e mafai ona tulaʻi mai i le suiga o le malosiaga i le lalolagi atoa e avea ma nofoaga autu e maua ai le suauu taua i le lalolagi, ae o le mea e malie ai, e mitamita i le malosiaga mama ma se fale gaosi eletise mama i le atunuu. "Latou te fiafia e 'ai a latou keke ma 'ai," o le tala lea a Jim Crane, o se tagata poto faapitoa i faiga faapolokiki i le lalolagi o malosiaga i le Iunivesite o Rice i Houston. "O le sini a Saudi Arabia ia avea ma tagata mulimuli e tu i le maketi suauu i le lalolagi atoa. teugātupe".
Ua lava tupe a le atunuu e faatino ai ana fuafuaga tetele. O le Aramco o le kamupani lona lua lea e sili ona taua i le lalolagi (pe a mavae le Apple) faatasi ai ma le maketi o tupe faavae e silia ma le $2.3 tiliona. Toeitiiti lava faaluaina e le kamupani ana tupe mama i le tausaga nei ao siitia tau o fale gaosi penisini. O le tele o le tamaoaiga o le suauu ua maua ai e le malo e na o le 35 miliona tagata le malosi e faatulaga ai ni tapulaa i totonu o le OPEC, o se kartel faavaomalo e 13 kamupani gaosi suauu tetele e mafai ona faatosina ai maketi o oloa i le lalolagi atoa.
O lenei tulaga tulaga ese e foliga mai o le a tumau mo le tele o tausaga, aemaise lava pe a mafaufau i le taitai moni o le atunuu, le Aloalii o le Palealii Mohammed bin Salman (MBS), e na o le 37 tausaga le matua ma e foliga mai o le a pule mo le tele o augatupulaga.
“O le a fa’aauau pea ona si’itia le mana’oga mo le suau’u,” o le saunoaga lea a le Minisita o le Malosiaga a Saudi, o Prince Abdulaziz bin Salman – o le uso o le MBS – a’o faia le lauti i lona ofisa i Riyadh. “Ou te le iloa po’o le a le tulaga,” o lana tala lea. “So’o se tasi e ta’u atu ia te oe ua latou iloa tonu le taimi, o fea, ma le tele atonu o lo’o ola i se lalolagi o tala fa’afagogo.”
Ia Fepuari talu ai, na faaliliu atu ai e le MBS le $80 piliona mai kamupani suauu i le State Investment Fund, po o le PIF, o le faaputugatupe tamaoaiga a le atunuu, lea e taitaia e ia. Ua siitia aseta a le faaputugatupe talu mai le faamai pipisi i le tusa ma le $620 piliona ao faatauina Netflix, Carnival Cruise Lines, Marriott Hotels, le kamupani gaosi taavale eletise o Lucid Motors i Kalefonia ma isi sea i le taimi o le lokaina, lea ua matua aafia i le faamai pipisi.
E mafai e nei aseta ona fesoasoani i le faʻatupeina o le suiga o le malosiaga a Saudi Arabia. O le auala e tupu ai lenei mea uma - le auala e "faʻatonutonuina" ai le faʻasaʻolotoina o le kaponi - o le popolega lea o le toʻatele o inisinia sili a le malo, na saunoa ai Abdulaziz. O le taumafaiga ua mafua ai le fiafia mai tagata teu tupe i Sisifo, o ē o latou popolega e uiga i le solia o aia tatau a tagata i Saudi Arabia e feteenai ma manaoga faapisinisi.
I se taeao malūlū o le taumalulu i tua atu o Riyadh, i le Nofoaga Autu mo Suesuega o le Suauu a King Abdullah i Saudi Arabia, e sili ona lauiloa i lona faapuupuuga KAPSARC, e tusa ma le 15 tagata tomai faapitoa na faapotopoto e fuafua ni fuafuaga mo le TIME. Na ta’ua e Abdulaziz le au suesue o “a’u tagata faigaluega faataitai talavou, e leai se tasi e sili atu i le 30 tausaga”. O le toatele oi latou o tamaitai ma e toatele na a’oa’oina i le Iunaite Setete.
O fuafuaga e aofia ai se fesoʻotaʻiga o nofoaga e faʻatumu ai taʻavale eletise ma se galuega faatino e faʻaonaponei ai ofisa ma fale e maualalo le faʻaaogaina o le eletise - e tusa ma le 33 galuega faatino o le malosiaga o le la ma le matagi o loʻo fausia. Na latou fai mai e leai se faʻafitauli i le faʻatupeina o nei mea uma pe afai e iai se poloaiga a le tupu. "Na tuʻuina mai e le tupu ia i matou le aia tatau e faʻaleleia ai fale uma mo le faʻaaogaina lelei o le malosiaga," o le saunoaga lea a Mudhyan al-Mudhyan o le National Energy Services Corporation. "E iai a matou lava tupe e faʻatupeina ai a matou galuega faatino uma, o lea e le manaʻomia ai ona matou o i se faletupe poʻo se faʻalapotopotoga nonogatupe."
Atonu o le faʻataʻitaʻiga tele o loʻo faia i NEOM, o se 'aʻai lumanaʻi e $500 piliona le tau o loʻo fausia mai le amataga i le itu i matu sisifo o le atunuʻu. I le manatu faʻavae, o le a avea ma nofoaga e faʻataʻitaʻi ai ni manatu e pei o taʻavale laʻu pasese ma mea ua taʻua o le haitorosene lanumeamata e faʻamalosia e le malosiaga faʻafouina, lea e mitamita ai le MBS o le a gaosia ai le tele o le eletise a le NEOM. O loʻo fausia e le NEOM se fale gaosi suauʻu lanumeamata e $5 piliona. "O se ala manino mai fale suʻesuʻe i nofoaga autu o suʻesuʻega ma le faʻaaogaina atoa o le tekinolosi," o le tala lea a le tagata suʻesuʻe eleele o Sadad al-Husseini, o lē sa taʻitaʻia muamua le vaega o suʻesuʻega ma gaosiga a Aramco ma o lea ua taʻitaʻia le vaega o vaʻaiga ma gaosiga a Husseini Energy Co., o se kamupani faufautua auʻiliʻili. i le nuʻu o Saudi Aramco o Dhahran. O suʻesuʻega a Aramco e aofia ai taumafaiga e puʻeina ma toe faʻaaogaina le kaponi e faʻasaʻolotoina e fanua suauʻu a Saudi i le ea. E faʻalagolago tele Saudi Arabia i lenei fuafuaga e faʻataunuʻu ai ana sini o le faʻasaʻolotoina o le kaponi. E ui lava o loʻo fesiligia pea lona aoga, ae ua amata ona puʻeina e Saudi le kaponi e ala i le felauaiga mai fanua kasa i le toafa i fale gaosi oloa e 52 maila le mamao e liua i petrochemicals.
O loʻo galulue foʻi inisinia i se auala e felauaʻi ai le haitorosene "lanumoana" (e maua mai le kesi masani) e oʻo lava i Europa ma Asia. Na tuʻuina atu e Saudi Arabia i le 2020 le uta muamua o le ammonia lanumoana i Iapani mo le gaosiga o le eletise ma sainia se maliega ma Siamani e atiina ae ai le haitorosene lanumeamata. O loʻo galue foʻi Aramco i le fatuina o suauʻu faʻapitoa mai se faʻafefiloi o le kaponi ma le haitorosene ua puʻeina, lea e fai mai o le a faʻaitiitia ai le faʻaleagaina mai le taʻavale masani i le 80%. Fai mai le kamupani o loʻo fuafua e amata faʻatau atu i le 2025.
O le mea moni e na o le tasi le kamupani suauu i Saudi Arabia, ma e umia e le malo, ua mafai ai ona ia faʻaalu saoloto tupe i suʻesuʻega. "E te le mauaina Exxon poʻo Chevron poʻo se isi lava o na kamupani e taulaʻi i mea faapena," o le tala lea a Husseini. "Afai e te fai mai, 'Fai se galuega suʻesuʻe e le aoga i le 20 tausaga,' o le a latou fai mai, 'E le o la matou galuega lena.'"
Faatasi ai ma le tele o tupe o loʻo i lima, o loʻo faʻamoemoe inisinia e fatuina ni oloa fou e auina atu i fafo mo le atunuʻu, aemaise lava le haitorosene. "E mafai ona matou fausia se kamupani inisinia iloga i le lalolagi e mamanuina punaoa poʻo laʻau gaosi haitorosene a le malo ma ofoina atu lenei tautua i soʻo se tasi e fiafia i ai," o le tala lea a Yehia Hoxha, o se inisinia eletise na faauu mai le Iunivesite o Stanford ma o le faatonu o le Matagaluega o Malosiaga a le Matagaluega o Malosiaga. . I se Saudi Arabia lanumeamata, o le a faʻaitiitia e le atunuʻu lana faʻaaogaina o suauʻu faʻasaina i le tusa ma le 1 miliona paelo i le aso, o lana tala lea. Ona mafai lea ona ia faʻatau atu lenei suauʻu i le maketi o le lalolagi ma maua ai le tusa ma le $100 miliona i le aso i tau o loʻo iai nei. "O le auala lea na matou faʻaalia ai le tamaoaiga o le galuega," o le tala lea a Hoxha. Na ia taʻua le fuafuaga a le atunuʻu o se "auala atoatoa ma aofia ai fofo uma. O la matou auala lea e saunia ai le ala mo fofo, ae le na o le avea ma se vaega o na fofo," o lana tala lea.
Ua teena e saienitisi o le tau lenei finauga, ma tuuaia ai Saudi Arabia i le “faamamaina o le eleele lanumeamata” e ala i le faasilasilaina o lana tautinoga e faaitiitia le kasa o le kaponi ae taumafai e faateleina le gaosiga o le suauu i le 13 miliona paelo i le aso. O le faaitiitia o le kaponi a Aramco e le aofia ai mea ua ta’ua o le Scope 3 e mafua mai i le faaaogaina o le suauu, lea e fai mai saienitisi o se puna tele o kasa oona mai suauu fa’asaina. “O le auala a Saudi Aramco e faaitiitia ai le kasa e le talitonuina,” o le tala lea a se lipoti ia Iulai mai le Carbon Tracker Initiative, o se faalapotopotoga mafaufau tau tupe e faavae i Lonetona ma Niu Ioka. E le gata o se faafitauli faalelalolagi lenei. Atonu foi i se aso e vaai ai Saudi Arabia e fiafia i le suauu i tupe maua a ana kamupani malosiaga e pa’ū ifo a o suia le lalolagi i malosiaga faafouina. “O loo faateteleina e Saudi Aramco nai lo le faaitiitia o lamatiaga o fesuiaiga o loo feagai ma ia,” o le tala lea a le lipoti.
Seia oo mai talu ai nei, sa le mafaufauina o le a manatu Saudi Arabia o se paionia i soo se tupe teufaafaigaluega faavaomalo, aemaise lava le faaitiitia o suiga o le tau, ma e toatele lava sa masalosalo i ai. Sa pa'ū ifo tupe teufaafaigaluega mai fafo ina ua fasiotia Jamal Khashoggi, o se tusitala Saudi e nofo i Uosigitone, ia Oketopa 2018 ma saeia e sui o Saudi i le ofisa o le konesula o le atunuu i Istanbul, lea e lei maua lava lona tino.
I le tausaga na te’a nei, na fa’ai’u ai e le CIA e tatau i le MBS ona fa’atagaina le pu’eina po’o le fasiotia o Khashoggi, ona o lana “pulea atoatoa” i luga o auaunaga tau puipuiga a Saudi. I le lotolotoi o le ita tele o le lalolagi ona o le fasioti tagata mata’utia, na tete’e ai pulega fa’apisinisi ma ofisa i Sisifo i le fuafuaga a le Future Investing i lena tausaga, o le konafesi autū a le MBS i le faiga Davos i Riyadh.
Peita’i, i le tolu tausaga talu ona mavae le maliu o Khashoggi, ua toe fo’i atu tagata teu tupe mai fafo i Saudi Arabia i se auala tele, ma auai i le konafesi a le MBS Saudi Arabia Green Initiatives ia Oketopa talu ai ma ua fa’atosinaina i le tele o fefa’ataua’iga e ono mafai ona faia i se tasi o fuafuaga tetele o le malosiaga i le lalolagi. A o amata le taua i Ukraine, na vala’aulia e taitai o Saudi tagata teu tupe ta’uta’ua o Wall Street i se fa’aaliga i luga o le auala i Niu Ioka i le amataga o Aperila e fa’alauiloa ai lo latou a’ai fou, o le NEOM, o se elemene autu o le fuafuaga lanumeamata a le atunu’u.
Ua faatupulaia le talitonuga i totonu o le aufaipisinisi ma faipule e faapea, e mafai e le alii sili ona soifua umi atu nai lo se isi lava taitai o le lalolagi – o le mafuaaga lea na iu ai ina asiasi atu Peresitene Biden i Riyadh ia Iulai ma pa’i atu foi i le lima o Touch. “O le manatu o le a e aveesea le MBS ma sui i se palemene a Kanata e matua valea lava,” o le tala lea a David Rendell, o se tagata ua leva ona avea ma sui o le malo o Amerika i Riyadh ma o le tusitala o se tusi e uiga i le Aloalii o le Palealii. “O le isi filifiliga o le al-Qaeda.”
Sa i ai se lagona o le mapusaga ona sa itiiti se aafiaga o le maliu o Khashoggi i pisinisi. “Ou te manatu e mafai ona e fai atu ua tatou agai i luma,” o le tala lea a Husseini, o se pule sili o le Aramco mo se taimi umi. “E mafai e tagata ona faia se fa’aaliga ma fa’apea mai, ‘Oi, ou te le alu lava iina,’” o lana tala lea. “Ae o lo’o i ai fa’avae i le lalolagi. E tatau ona e lagolagoina le tamaoaiga.”
Ua manino mai lenei mea mai le maketi o oloa a Saudi Arabia, ua lauiloa o le Tadawul, lea e umia e le malo e ala i lana faaputugatupe tamaoaiga tutoatasi. O lona pule sili, o Khalid al-Hussan, e talitonu e tusa ma le 14 pasene o sea e umia e tagata e le o ni Saudi Arabia, o e faatauina sea e ala i le tusa ma le 2,600 tagata teu tupe faapisinisi ua faatauina atu i le lautele. Ina ua lisiina se vaega o le Tadawul ia Tesema talu ai, sa lofituina i saofaga mai tagata teu tupe mai fafo e 10 taimi le tau o le ofo, o le tala lea a Hussan. "Ua ou feiloai ma le silia ma le 100 tagata teu tupe faavaomalo," o lana tala lea ia te au i le aso na ou talosaga ai.
Ae ina ia faaauau pea ona faatosina mai e tagata Saudi Arabia ni tagata teu tupe fou, o le a latou manaomia pea (ia le itiiti ifo i luga o pepa) ni kamupani ua tautino e tau ma suiga o le tau. "I le lumanai, o le a tatou feagai pea ma lenei ituaiga o mamafa i le Iunaite Setete ma Europa," o le tala lea a Hussan. E tusa ai ma lana tala, o le popolega mo le siosiomaga "o le a taialaina ai a latou faaiuga tau tupe."
E iai le talitonuga malosi i le nofoaga autu o suʻesuʻega ma atinaʻe a le Saudi Aramco i Dhahran e le gata o le a tumau pea o se kamupani suauʻu tele, ae o le a faʻalauteleina foʻi e ui lava i le faʻalavelave tau. E talitonu inisinia a le Saudi Aramco e tatau ona taulaʻi le suiga i le malosiaga i le aveeseina o le suauʻu mama, ae le o le faʻaitiitia o lona gaosiga.
Ua fai mai le au suʻesuʻe a le kamupani o loʻo latou galulue faʻatasi ma kamupani gaosi taʻavale (o ē na musu e taʻua o latou igoa) e sui i afi haitorosene, e pei o le taʻavale Nissan lanumeamata e faʻaaogaina le haitorosene o loʻo paka i le faitotoʻa pito i luma. E le mamao tele le taʻavale e maua ai le nofoaga autu fou o le atamai faʻapitoa a le kamupani, ua taʻua o le 4IR (Industrial Revolution Four). O se tasi o faʻaaliga o loʻo faʻaalia ai le totoina e Aramco o togāvao e lata ane i lana fale gaosi tele o le suauʻu o Ras Tanura i le Fagaloa Peresia; o laʻau e galue o se faiga masani e taofia ai le kaponi, e aveese ai le ea mai le ea ma mitiia i totonu o le eleele susu.
Ae o le fatu o le fale 4IR o se potu tele e pulea ai le eleele, e tutusa ma le potu e pulea ai le eleele a le NASA i Houston. O iina, e siaki ai e inisinia le 5 piliona o faʻamaumauga i le taimi moni ma le 60 drones ma se vaega o robots, e siaki ai mataua uma o le suauʻu e pamuina e Aramco i le faitau selau o fanua. O loʻo siʻomia puipui e pupuni, o loʻo faʻaalia ai se vaitafe o kalafi ma faʻamaumauga e fai mai ai inisinia faʻamatalaga e mafai ona latou faʻaaogaina e iloilo ai pe faʻapefea ona faʻaauau pea ona gaosia le suauʻu aʻo faʻaitiitia le faʻasaʻolotoina o le ea. "E faʻatatau uma lava i le lelei ma le faʻaauauina," o le tala lea a se tasi aʻo latou taʻitaʻia aʻu i le ogatotonu.
Mo i latou e puipuia le siosiomaga, o taumafaiga a Aramco e foliga mai o le taumafaiga mulimuli lea a kamupani suauu tetele e taofi ai le gaioiga tau le tau i le lalolagi atoa. “E leai se fuafuaga a Saudi Aramco e faaitiitia le gaosiga o le suauu ma le kesi i le 2030,” o le tala lea a le vaega o tulafono tau le siosiomaga faavaomalo ClientEarth i se faamatalaga. Fai mai o le malo “ua leva ona i ai se talafaasolopito o le tetee atu i suiga o le tau.”
Fai mai le au suʻesuʻe o le malosiaga, o tagata Saudi Arabia, o ē ua taugofie le gaosiga o le suauu nai lo se isi lava tagata talu mai le 1930, ua i ai i se tulaga lelei e saili ai se fofo i le faʻalavelave o le tau ma faʻatinoina. "Ua latou faʻaputuina le tele o le poto masani ma le gafatia. E i ai a latou fausaga o paipa, fausaga o uafu," o le tala lea a Safar o le IEA. Ua manaʻomia nei e le atunuʻu ona faʻamutaina lona faʻalagolago tele i tupe maua mai le suauu ma agai atu i punaoa mama o le malosiaga - o se luʻitau mataʻutia e lua itu, o le tala lea a Saffar. "Afai e mafai ona e faʻamalosia i latou e galulue i le itu lava e tasi, e mafai moni lava ona e faia se eseesega," o lana tala lea. O le fesili pe ua sauni taʻitaʻi o Saudi Arabia e faia, tusa lava pe lamatia ai tupe mama tetele. — Salkier Burga, Leslie Dickstein ma Anisha Kohli/New York
Taimi na lafoina ai: Tesema-26-2022