Si'itia tau o le kesi i Europa ona o le pa'ū o le vevela

 

O le fa'amamāina o le kesi masani o se la'asaga taua i le fa'aaogaina o le kesi masani. E tusa ai ma le lipoti a Rio de Janeiro i le aso 12 o Oketopa i le petroleum World Journal, o lo'o fa'amoemoe Pasila e atiina ae ni tagata fa'aoga kesi masani tetele ina ia fa'amautu ai lana maketi kesi masani e le o toe mamao ae tatala, peita'i o lenei taumafaiga o lo'o lu'itauina e le fa'agasologa o le tatalaina o le maketi ma le tuputupu a'e o le tamaoaiga e lemu.

O le manaʻoga o le kesi masani a Pasila e matuā faalagolago lava i le faʻaaogaina o fale gaosi oloa, ma e toetoe lava o le afa o le manaʻoga o le atunuʻu e sau mai pisinisi ona e le lava le kesi masani a le atunuʻu mo le faʻavevela. Peitaʻi, na taʻua e le Matagaluega o le eliina o minerale ma le malosi o Pasila, o le manaʻoga mo le kesi masani a pisinisi ua tumau pea le le mautu, e amata mai i le 40 miliona i le 43 miliona mita kupita i le 2011-2018 tausaga, i le 37 miliona mita kupita i le aso i le 2019, ma le 36 miliona mita kupita/aso i le COVID-19. Ua faʻaitiitia foʻi le pasene o tagata faʻaoga pisinisi i le tamaoaiga lautele, mai le 48% o le GDP i le 1985 i le 21% i le 2019.

O tagata faʻatau tetele o le malosiaga ma le kesi masani e maualuga lo latou faʻamoemoe o le maketi kesi masani a le atunuʻu na tatalaina ia Ianuari 1 o le a faʻamalosia ai le tauvaga o sapalai ma iu ai ina faʻaitiitia tau, ma faʻateleina ai le manaʻoga mo le kesi masani. Peitaʻi, e tusa ai ma se suʻesuʻega talu ai nei a le CNI, atonu e tele se taimi e faʻatuina ai tulafono faatonutonu ma atiina ae ai le gafatia o le maketi. I le vaega muamua o le maketi fou, e ono siʻitia tau aʻo faʻaitiitia Petrobras mai lona tulaga pule i le tuʻuina atu o sapalai.
000

Na taʻua e Antonio Souza, o se tagata suʻesuʻe i le kamupani faufautua o le ofseas, ona o le taugata o le atunuʻu, o pisinisi e manaʻomia le aofaʻi talafeagai o le kesi masani ma e ono oʻo lava ina liliu atu i le kesi masani e leʻi faʻaliliuina atu.
Ona o le tulaga maualalo o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o Pasila, e faigata ai mo tagata faʻatau tetele o le malosiaga ona suia a latou faʻaaogaina o le malosiaga. E tusa ai ma faʻamaumauga a le Institute of geography and statistics IBGE, na faʻatupulaʻia le GDP a Pasila i le 1.8% i le 12 masina na faʻaiʻu ia Setema 30, e maualalo ifo nai lo le averesi o le 6.3% o tamaoaiga tau atiaʻe na valoia e le International Monetary Fund (IMF) poʻo le 5.2% na valoia e le faletupe o le lalolagi. Aʻo leʻi oʻo i lena, o le fua faatatau o le tuputupu aʻe i le 2018 ma le 2019 e 1.8% ma le 1.1% i le faasologa, e tuai i tua atu o isi atunuu e tutusa tulaga o atinaʻe.

 


Taimi na lafoina ai: Oke-15-2021